Reciklažno dvorište uskoro u funkciji za građane grada Karlovca
O poslovanju tvrtke Čistoća, najznačajnijim projektima koji su realizirani ili su u tijeku, o gospodarenju bio razgradivim otpadom, odvozu glomaznog otpada, projektu mobilnih eko otoka i drugim aktualnostima razgovarali smo s direktorom te tvrtke, Damirom Jakšićem.
Kakvo je bilo poslovanje tvrtke Čistoća u protekloj godini?
Protekle godine tvrtka Čistoća poslovala je pozitivno i nastavila je trend pozitivnog poslovanja u prvih pet mjeseci ove godine, čak i nešto s pozitivnijim rezultatom u odnosu na prošlu godinu. Smanjili smo broj djelatnika u odnosu na prethodnu godinu za pet pa se to osjeti i na poslovanju. Također, proveli smo i unutarnje restrukturiranje, tako da smo dio ljudi preusmjerili na sortiranje. Pozitivnom poslovanju pridonijela je i racionalizacija poslovanja, odnosno smanjenje troškova za energenta, racionalizacija vožnji, praćenje potrošnje goriva i pažljivije planiranje…
Koji su najznačajniji projekti realizirani ili su započeti?
Pred samim završetkom je puštanje u rad reciklažnog dvorišta koje je dobilo uporabnu dozvolu i očekujemo da će profunkcionirati za građane početkom kolovoza. Na to se nadovezuje sortirnica gdje je zaposleno pet ljudi, sortirne linije rade u punom opsegu i iskoristive frakcije otpada se sortiraju. I glomazni otpad koji građani dovoze se obrađuje, tako da se oko 6 do 7 tisuća kubičnih metara toga otpada obradi na način da se izdvaja ono što je korisno. Tu se radi o grubom izdvajanju dok se na sortirnici obavlja fino izdvajanje frakcija papira i plastike. Krenuli smo i u kampanju edukacije o odvajanju otpada na kućnom pragu.
Ove godine nastavili smo podjelu kompostera i podijelili svih 1.300 kompostera, u planu je i nabavka još 1.500 uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, podijelili smo 600 plavih kanti za papir i obradi, obavljena je podjela svih plavih, žutih i zelenih kontejnera koji su nam bili na skladištu gdje smo praktički pokrili grad. Također, nabavljeno je mobilno reciklažno dvorište koje će biti u funkciji zajedno s reciklažnim dvorištem i time pokriti ćemo tri točke, Ilovac s velikim reciklažnim dvorištem, a s mobilnim reciklažnim dvorištima svaka dva tjedna pokrivat ćemo primjerice Grabrik, pa sljedeća dva tjedna drugu lokaciju, na primjer Luščić. Pri tom će se moći izdvojiti 35 kategorija otpada, sve ono što se do sada nije moglo, a to su boje, lakovi, električni uređaji, baterije, dakle sve ono što je do sada nažalost završavalo kao miješani komunalni otpad, sada će svi savjesni građani moći to izdvojiti.
Ove godine nastavljamo i sve započete aktivnosti na pojačanom odvajanju otpada kroz mjere dodatnih nabavka kompostera, plavih kanti, žutih i zelenih kontejnera i vrećica, odnosno opreme. Plan je i uspostavljanje i opremanje Centra za reoporabu gdje bi građani na Ilovac donijeli primjerice stare svjetiljke, satove, pokućstvo, namještaj koji bi se onda popravio i pustio ponovo u prodaju. Radi se o ideji Fonda koji to planira subvencionirati sa 40 posto, a na taj način se također smanjuje količina otpada. Nastojimo sve što radimo prijavljivati se i kupovati uz potporu Fonda, znači da smanjujemo troškove.
U tijeku nam je i trogodišnji projekt Net Me In preko Erasmusa, to je jedan mali projekt, ali nam je vrlo bitno da se kroz njega naši pripravnici koji su na stručnom usavršavanju upoznaju s projektima Europske unije, uče na tom malom projektu i educiraju se kako bi mogli sudjelovati u nekim ozbiljnijim projektima u koje će, nadamo se, Čistoća biti uključena.
Koje se aktivnosti provode vezano uz gospodarenje bio razgradivim otpadom?
Mnogi misle da je bio otpad samo kuhinjski otpad, ali bio otpad koji mi intenzivno nastojimo prikupiti je papir i drvo koje možemo sortirati i predati dalje, dok o prikupljanju kuhinjskog otpada nema smisla razgovarati sve dok god se ne riješi pitanje kompostane u Karlovcu, jer ga nemate gdje odložiti. Zato smo umjesto toga, za sve koji mogu, a to su kuće koje imaju okućnice, nabavili vrtne kompostere pa se na taj način smanjuje količina bio otpada, od pokošene trave, ostataka povrća i slično. Na taj način ljudi nakon godinu dana dobiju od 100 do 200 litara vlastitog komposta. Komposteri koje Čistoća sufinancira sa 60 posto, a Fond sa 40 posto i koji su besplatni za građane, do sada su podijeljeni u mjesnim odborima Borlin, Švarča, Mostanje, Banija, djelomično na Dubovcu i Jamadolu i dijelu Gaze.
Kako funkcionira odvoz glomaznog otpada za građane nakon što je uvedeno naručivanje putem obrazaca?
Građani i dalje imaju pravo jedanput godišnje na besplatan odvoz glomaznog otpada, međutim sada smo to racionalizirali. Imali smo slučajeva da se naruči glomazni kontejner od pet kubika i onda se u njega ubaci jedna fotelja, bilo je slučajeva da su neki koristili više puta, da su to koristili neki koji nisu u sustavu naplate i slično. Sada se putem predstavnika stanara taj glomazni otpad zajednički naručuje. Na taj način smo isto postigli dosta veliku uštedu, a imamo i evidenciju i bolji uvid u cijelu tu priču za neke moguće buduće akcije. Ljudima nismo na taj način oduzeli nikakva prava i uvođenje obrazaca je samo uvođenje reda. Građani obrasce mogu pronaći u našoj tvrtki, na našoj facebook i web stranici, u službi za inkasatore, kod predstavnika stanara, u mjesnim odborima…
Važno je ovdje naglasiti da građevinski otpad nije glomazni otpad i mi smo za odvoz građevinskog otpada predvidjeli jednu komercijalnu cijenu koja je prihvatljiva i iznosi 275 kuna po kontejneru bez obzira na težinu otpada. Građani mogu i sami dovesti građevinski otpad u svom trošku, u svojim kombijima i prikolicama, mi to zaprimimo i ne naplaćujemo.
Što se tiče azbestnog otpada, mi ga ne smijemo voziti. Ako netko ima azbestni otpad, onda mora naručiti ovlaštene tvrtke koje će ga besplatno dovesti na našu kazetu namijenjenu za taj otpad na Ilovcu. Odvoz takvog otpada financira Fond, a neke građevinske tvrtke daju i poticaj za zamjenu proizvoda.
U sklopu projekta prikupljanja iskoristivog otpada razradio sam četiri modela prikupljanja iskoristivog otpada. Jedan je za individualno stanovanje u gradu, jedan je za zgrade koje nemaju vlastita spremišta, treći je za zgrade koje imaju vlastita spremišta, odnosno visoke nebodere, a četvrti model je za ruralno područje, odnosno rijetko naseljeno ruralno područje gdje je i tim stanovnicima omogućeno da odvojeno prikupljaju određene količine otpada. Ideja je da mobilni otoci posluže i za neke manifestacije poput Dana grada ili Dana piva i slično kako bi omogućili građanima da i za vrijeme tih manifestacija odvojeno odlažu otpad. Vezano uz model za individualno stanovanje, pokriveni su Borlin, Dubovac, dio Jamadola, gotovo kompletna Banija, a za skupno stanovanje tražimo optimalna rješenja. Naime, krenuli smo s modelom niskih zgrada na Gazi gdje smo smanjili broj odvoza pa podijelili 25 dodatnih kontejnera , a model visokih nebodera namjeravamo ispitati u Šestićevoj ulici.
Kakvim se pokazalo uvođenje električnih automobila i bicikla?
Unazad dvije godine Imamo dva vozila, jedan automobil koji je registriran kao četverosjed i jedan električni kombi, imamo 4 električna bicikla i jedan električni viličar. Osim što se kamion pokazao vrlo isplativ, mi ćemo u tri godine vratiti kompletan iznos koji je za njega bio uplaćen. Automobil se ne koristi dovoljno al s pojačanjem korištenjem svakako će ući u kategoriju „vrlo isplativo“. Nema troškova održavanja, nema servisa niti skupe registracije, tako da na tim stavkama godišnje u odnosu na klasičan automobil štedimo četiri do pet tisuća kuna. Poanta je da s obzirom da imamo svoju fotonaponsku elektranu, vlastitom energijom napajamo svoje automobile, to je zatvoreni ciklus i velika ušteda. (23. lipnja 2016.)
Sunčica Laić
Foto: Oliver Budimir
|
„Brdo“ na Ilovcu ima kapacitet za četiri do pet godina Za Ilovac čekamo da profunkcionira reciklažno dvorište i do kraja godine Centar za reoporabu, a samo „brdo“ smo postavili da ima kapacitet za sljedećih četiri do pet godina do kada očekujemo da će se na razini Hrvatske pitanje za daljnje odlaganje otpada riješiti. Imamo i sve dozvole, tako da je pitanje odlagališta otpada u Karlovcu, što se tiče konačnog rješenja, uz cijenu koja je za građane ispod prosjeka u Hrvatskoj riješeno. (sl) |
